Ugriz krpelja najčešće se dogodi neprimjetno jer krpelj pri ubodu može ostati pričvršćen za kožu satima ili danima. Najvažnije je reagirati mirno, ukloniti ga pravilno i pratiti tijelo sljedećih tjedana. U Hrvatskoj su bolesti koje se najčešće povezuju s krpeljima lajmska bolest, odnosno Lyme borelioza, i krpeljni meningoencefalitis, osobito nakon boravka u šumi, visokoj travi, parkovima i drugim zelenim područjima.
Što napraviti odmah nakon ugriza krpelja
Krpelja treba ukloniti što prije, ali bez žurbe koja može dovesti do nepravilnog vađenja. Najbolje je upotrijebiti pincetu tankog vrha ili namjenski alat za vađenje krpelja. Uhvatite ga što bliže površini kože i povucite ravnomjerno prema gore, bez okretanja, gnječenja ili naglog trzanja. Nakon uklanjanja mjesto uboda i ruke treba oprati sapunom i vodom ili dezinficirati.
Krpelja se ne smije premazivati uljem, alkoholom, kremom, lakom za nokte niti paliti plamenom. Takvi postupci mogu potaknuti grčenje krpelja i izlučivanje sadržaja u kožu, čime se povećava mogućnost prijenosa uzročnika bolesti ako je krpelj zaražen.
Ako u koži ostane sitan tamni dio, najčešće je riječ o zaostalim dijelovima usnog aparata. Ne treba ih agresivno vaditi iglom ili oštrim predmetom. Ako se ne mogu lako ukloniti čistom pincetom, bolje je pustiti da ih koža postupno odbaci i pratiti postoji li crvenilo, oteklina, bol ili gnojni iscjedak.
Kako pregledati mjesto uboda
Nakon vađenja krpelja dobro je zabilježiti dan ugriza, dio tijela na kojem je pronađen i, ako je moguće, procijeniti koliko je dugo bio pričvršćen. Mjesto uboda može kratkotrajno biti crveno, blago otečeno ili osjetljivo, što ne znači nužno bolest.
Posebnu pozornost treba obratiti na crvenilo koje se širi iz dana u dan, osobito ako poprima oblik prstena ili veće mrlje. Takva promjena može upućivati na erythema migrans, tipičan rani znak lajmske bolesti. Osip ne mora uvijek izgledati kao savršen krug, ne mora svrbjeti i ne mora boljeti, pa je važnije pratiti njegovo širenje nego sam izgled.
Simptomi koje treba pratiti nakon ugriza
U danima i tjednima nakon uboda treba obratiti pozornost na opće stanje. Simptomi koji zahtijevaju liječničku procjenu uključuju povišenu temperaturu, zimicu, umor, bolove u mišićima i zglobovima, glavobolju, povećane limfne čvorove te neobičan osip na koži.
Kod lajmske bolesti tegobe se mogu razvijati postupno. Ako se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, u kasnijim fazama može zahvatiti zglobove, živčani sustav ili srce. Zato je važno javiti se liječniku ako se nakon ugriza krpelja pojavi šireće crvenilo ili simptomi nalik virozi, osobito nakon boravka u prirodi.
Krpeljni meningoencefalitis uzrokuje virus, a bolest se može očitovati povišenom temperaturom, glavoboljom i malaksalošću, dok u težim slučajevima može zahvatiti središnji živčani sustav. Inkubacija najčešće traje oko 7 do 14 dana, ali može varirati od približno 4 do 28 dana nakon ugriza.
Kada se javiti liječniku
Liječnički savjet potreban je ako ne možete sigurno ukloniti krpelja, ako je krpelj bio pričvršćen dulje vrijeme, ako je mjesto uboda upaljeno ili ako se pojave opći simptomi. Posebno je važno potražiti pomoć kod širećeg crvenila, visoke temperature, jake glavobolje, ukočenog vrata, smetenosti, slabosti mišića, trnaca ili bolova u zglobovima.
Procjena liječnika korisna je i kada je ugriz nastao u području poznatom po većem riziku od bolesti koje prenose krpelji. Odluka o liječenju ne donosi se samo prema izgledu uboda, nego prema ukupnoj slici: trajanju pričvršćenosti, simptomima, području izloženosti, dobi pacijenta i postojećim bolestima. Ako se simptomi razvijaju ili se stanje ne može sigurno procijeniti, kućna posjeta liječnika može biti praktičan način brze medicinske procjene.
Antibiotici se ne uzimaju samoinicijativno. Lajmska bolest liječi se antibioticima kada postoji medicinska indikacija, dok se virusni krpeljni meningoencefalitis ne liječi antibioticima. Upravo zato važno je razlikovati bakterijsku i virusnu bolest te ne odgađati pregled kada se simptomi razvijaju.
Što napraviti sljedećih dana
Nakon uklanjanja krpelja mjesto uboda treba promatrati barem nekoliko tjedana. Korisno je fotografirati kožu prvog dana i ponoviti fotografiju ako se crvenilo mijenja. Tako liječnik može lakše procijeniti širi li se promjena ili je riječ o lokalnoj reakciji na ubod, a kod izraženog crvenila korisne su i informacije o tome kada crvenilo treba liječiti.
Tijelo treba pregledati i nakon povratka iz prirode jer krpelji često biraju topla i skrivena mjesta: pregibe koljena, prepone, pazuhe, područje pupka, vlasište, vrat i prostor iza uha. Kod djece se krpelj često pronađe na glavi, uz rub kose ili iza ušiju.
Ako je krpelj uklonjen, nema potrebe rutinski slati ga na analizu u privatnom aranžmanu bez savjeta liječnika. Rezultat analize krpelja ne znači nužno da je došlo do prijenosa bolesti, niti negativan nalaz uvijek isključuje potrebu praćenja simptoma.
Kako smanjiti rizik pri boravku u prirodi
Za boravak u prirodi preporučuje se nositi svijetlu odjeću dugih rukava i nogavica, zatvorenu obuću te hlače uvučene u čarape kada se prolazi kroz visoku travu ili šumsko područje. Svijetla odjeća olakšava uočavanje krpelja prije nego što dođe do uboda.
Nakon povratka iz prirode odjeću treba pregledati, istuširati se i detaljno pregledati kožu. Krpelj se može zadržati na odjeći prije nego što pronađe pogodno mjesto na tijelu, zato je važno ne odgađati pregled. U područjima gdje je krpeljni meningoencefalitis češći, cijepljenje može biti važna preventivna mjera za osobe koje često borave u prirodi, rade na otvorenom ili redovito odlaze u šumu.